\n(22.06.2012. u 20.00 sati, Dom kulture Bu\u0161evec)<\/p>\n
NINA HORVAT\u00a0<\/strong> \u010cetiri osobe umrle nasilnom smr\u0107u nalaze se u \u010cistili\u0161tu na grupnoj terapiji. Psihijatar im poku\u0161ava pomo\u0107i da se pomire s na\u010dinom na koji su umrli ne bi li doista mogli po\u010divati u miru. Pacijenti su rijetko spremni na suradnju i ne pokazuju nikakav napredak pa se Psihijatar odlu\u010duje na o\u010dajni\u010dki potez – suo\u010dava ih s njihovim ubojicama.\u00a0Gospodin i Gospo\u0111a, Mu\u017e i \u017dena, Mladenka i Mlado\u017eenja, On i Ona ponovo se susre\u0107u, ali stvari se ne odvijaju onako kako je Psihijatar zamislio…<\/p>\n Nastupaju: Ona – ANA KATULI\u0106<\/strong> Organizacija – NENAD RO\u017dI\u0106<\/strong> Nina Horvat<\/strong><\/p>\n Ro\u0111ena 1989. godine u Zagrebu. Odrasla je u kazali\u0161tu. Dugogodi\u0161nja je \u010dlanica U\u010dili\u0161ta ZKM-a. U Dramskom studiju Tirena igrala je u desetak dje\u010djih predstava i odgojnih kazali\u0161ta.\u00a0Od 2009. pi\u0161e za Teatar.hr. Iste godine dobila je tre\u0107u nagradu “Marin Dr\u017ei\u0107” za dramski tekst Dok nas smrt ne rastavi. Maturirala je u Privatnoj klasi\u010dnoj gimnaziji. Zavr\u0161ila je dodiplomski studij Dramaturgije na zagreba\u010dkoj Akademiji dramske umjetnosti i upisala diplomski studij na istom odsjeku.<\/p>\n Milenko To\u0161i\u0107<\/strong><\/p>\n \u0160EGRT HLAPI\u0106<\/strong> IVAN BAKMAZ <\/strong> Nastupaju: Hlapi\u0107 – FILIP RO\u017dI\u0106<\/strong> Scenografija –\u00a0DARIO KOVA\u010cI\u0106<\/strong> Dario Kova\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n JALNU\u0160EV\u010cANI<\/strong> MARIJA JURI\u0106 ZAGORKA<\/strong> Nastupaju: Martin Furjani\u0107, na\u010delnik grada Jalnu\u0161evca –\u00a0MILENKO TO\u0160I\u0106<\/strong> Glazbena pratnja – JURAJ \u010cRNKO<\/strong> Produkcija – OSS BU\u0160EVEC – PU\u010cKO KAZALI\u0160TE ( 2011.g.)<\/strong><\/p>\n Romana Ro\u017ei\u0107<\/strong> TUROPOLSKI TOP <\/strong> Prema pripovijesti Augusta \u0160enoe\u00a0<\/strong>uz kori\u0161tenje stihova Miroslava Krle\u017ee i nepoznatog turopoljskog pamfletiste “llirizam na\u0111e u Turopoljcima nepomirljive protivnike. Bunilo ih je to nenarodno, neprirodno ime, ilirski demokratizam, sje\u0107anje na Napoleonovu Iliriju, strah od germanizacije i kamarilskog (A.G. Mato\u0161, Campus nobilium. Sabrana djela, sv. XI.,<\/strong> Sjeme nesloge ove zasijao je neki Ludovik Gaj, koji je \u0161tampariju, a i uredni\u0161tvo novina zadobio. Ove novine pod imenom “Horvatske novine” godine 1835. prvi put na svjetlo izi\u0161av\u0161e, kako u obziru svoga imena, tako i glede narodnoga jezika, zadobi\u0161e op\u0107enitu pohvalu svih dr\u017eavljana – pa\u010de sa zahvalno\u0161\u0107u pozdravili su dr\u017eavljani ovu o\u010dinsku bri\u017eljivost vladanja glede izobra\u017eavanja narodnog jezika.<\/p>\n Nu jedva \u0161to protje\u010de jedna godina, i ve\u0107 spomenuti urednik novina naslov njihov “Novine Horvatske” u “Novine llirske” promijeniti, bratinski narod ma\u0111arski u istima ne samo crniti, nego i raznim pogrdama vrije\u0111ati nije za grijeh niti za opa\u010dinu kakovu smatrao. Otuda je slijedilo, da je najve\u0107i dio dr\u017eavljana – vidiv\u0161i da pravu njihovu narodnost hrvatsku sam Ljudevit Gaj ugnjesti nastoji, koji je propovijedao, da joj od Ma\u0111ara pogibelj prijeti – i \u017eele\u0107i nju sa\u010duvati i s bratskim narodom ma\u0111arskim i nadalje u prijateljskom i zakonitom savezu ostati -od spomenutoga Gaja i njegovih sljedbenika odstupio.<\/p>\n Po odstupu ovom i budu\u0107i da je novinar Gaj na stazi, kojom je jedanput po\u0161ao bio, tvrdokorno i ostao, posljedica bila je ta, da su se malenom ovom kraljevstvu dvije stranke porodile, jedna ilirska, a druga vjerna svome zakonitomu sustavu, hrvatska.<\/p>\n (Izvadak iz Reprezentacije Zagreba\u010dke \u017eupanije upu\u0107ene<\/strong> Nastupaju: Ferko I\u0161tvani\u010d, turopolski plemenita\u0161 – ZLATKO VNU\u010cEC<\/strong> Ivan Ro\u017ei\u0107 (Nikolin)<\/strong><\/p>\n BREZA<\/strong> Slavko Kolar<\/strong><\/p>\n Za hrvatsku knji\u017eevnost i kulturu, posebno na\u0161u kajkavsku, “Breza” Slavka Kolara je apsolutna klasika. Djelo je na istoj razini kao i “Balade Petrice Kerempuha” Miroslava Krle\u017ee. Re\u010deno je: “Kada bi se u svemir trebao poslati neki zapis, svjedo\u010danstvo o hrvatskoj kulturi, tada bi to trebao biti A. Babajin film Breza” (H. Hribar).<\/p>\n \u0160iroj javnosti je malo poznato da je ta slavna pripovjetka nastala u na\u0161em zavi\u010daju, u Vukomeri\u010dkim Goricama, a ve\u0107ina misli da se radnja zbiva negdje u Zagorju. Surovi selja\u010dki \u017eivot u kojem se Bitno je napomenuti da se Radakovi\u0107eva adaptacija razlikuje od poznatog filma. U ovoj kazali\u0161noj verziji dominiraju izvrsni dijalozi \u0161to je poseban izazov za glumce na\u0161eg pu\u010dkog kazali\u0161ta. Sam tijek doga\u0111anja je “izvrnut” pa se Jani\u010din \u017eivot i kobna udaja za Marka Labudana otkriva tek u drugom dijelu predstave kao posljedica buncanja tijekom njezine bolesti.<\/p>\n Pripreme za predstavu po\u010dele su jo\u0161 sredinom 2007. godine. Bilo je najva\u017enije prona\u0107i mladu glumicu koja bi interpretirala Janicu. Zanimljivo je spomenuti da se Kolareva Janica prezivala Godini\u0107, a obitelj Godini\u0107 \u017eivi u Bu\u0161evcu i porijeklom su iz Vukomeri\u010dkih Gorica. Uz brojne djevojke koje su bile na audiciji za ulogu, svidjela nam se i Ana Godini\u0107 koja je doista utjelovljenje fizi\u010dkog lika Janice. Za ulogu je napokon odabrana “kura\u017ena” Marija \u010ca\u010di\u0107, ve\u0107 poznata kao i uspje\u0161na \u0161ahistica. Marija nije jedina debitantica u na\u0161oj verziji “Breze”. Uloga zlo\u010deste Jani\u010dine svekrve pripala je Barici Kova\u010devi\u0107 koja \u0107e svoje vatreno gluma\u010dko kr\u0161tenje do\u017eivjeti u jednoj od glavnih uloga. Ostale uoge pripale su ve\u0107 iskusnim glumcima. Tako je uloga Marka Labudana povjerena Zlatku Bobesi\u0107u, njegovog oca glumi Branko Berkovi\u0107, a slavnog Jo\u017eu Svetog o\u017eivjet \u0107e Nenad Luki\u0107. Dosadna susjeda Bara siguirno \u0107e nasmijati publiku, a za ovu je ulogu zaslu\u017ena ve\u0107 nagra\u0111ivana Marica Gr\u0111an.<\/p>\n U ostalim, ali ne manje va\u017enim ulogama, pojavljuju se:<\/strong><\/p>\n Jaga Labudan – MARINA VNU\u010cEC<\/strong> Glazba – JURAJ \u010cRNKO<\/strong> Romana Ro\u017ei\u0107<\/strong> PRI\u010cA O JOBU<\/strong><\/p>\n Redateljica:\u00a0Romana Ro\u017ei\u0107<\/strong><\/p>\n ”Pri\u010da o Jobu” je kazali\u0161na predstava i uprizorenje poznatog biblijskog teksta ”Knjiga o Jobu”. Tekst je dramatur\u0161ki obradila redateljica Romana Ro\u017ei\u0107. Takvu, za kazali\u0161te prilago\u0111enu gra\u0111u su na kajkavski preveli Zlatko Bobesi\u0107 i Mile To\u0161i\u0107. U predstavi sudjeluje 11 glumaca: Zlatko Vnu\u010dec, Zlatko Bobesi\u0107, Franjo Deteli\u0107, Branko Berkovi\u0107, Stjepan Ro\u017ei\u0107, Marija Gr\u0111an, Josip Sovina, Draga Kos, Nenad Luki\u0107, Branislav Katuli\u0107 i Matija Deteli\u0107.<\/p>\n Osim glumaca, tijekom izvo\u0111enja, na pozornici su prisutna i 2 glazbenika koji uz ”\u017eivu” glazbu prate predstavu. To su Marko Robi\u0107 \/gajde, frula, udaraljke\/ i Bojan To\u0161i\u0107 \/bubanj\/. Glazbu je odabrao Mojmir Golemac. Posebnost rada na predstavi je izgled glavnog lika: Joba \/tuma\u010di ga Zlatko Vnu\u010dec\/ koji treba ne samo glumom ve\u0107 i vanj\u0161tinom do\u010darati mu\u010denika i tjelesno oboljelog \u010dovjeka. U tu svrhu je anga\u017eirana profesionalna kazali\u0161na i filmska maskerka Jolanda Buhin koja je za Joba izradila masku i kostim. Za predstavu je izra\u0111ena scenografija a dominira veliki drveni okvir koji kao okvir slike uokviruje prizore na sceni. Za tehni\u010dku izvedbu scenografije, rekvizita i ostale tehni\u010dke zahtjeve zaslu\u017ean je Ivica Ro\u017ei\u0107. Kostime je odabrala sama redateljica uz pomo\u0107 Barice Katuli\u0107.<\/p>\n Rad na predstavi je zapo\u010deo u velja\u010di 2006. godine. Bile su to prve pripreme, prevo\u0111enje teksta na kajkavski, prve \u010dita\u010de probe. Nakon kra\u0107eg prekida, intenzivniji rad na predstavi po\u010dinje koncem travnja mjeseca 2006.g. ”Pri\u010da o Jobu” je premijerno izvedena pred publikom nakon 30 proba. Bilo je to 24.06.2006. u Bu\u0161evcu. Nakon toga, predstava je izvedena 27.06. u dvorcu Lukavcu, kao dio programa Gori\u010dkih ve\u010deri. S ”Pri\u010dom o Jobu” je dramska grupa Ogranka selja\u010dke sloge Bu\u0161evec gostovala na 6.festivalu pu\u010dkog teatra u \u010cavlima 8.07.2006.<\/p>\n Romana Ro\u017ei\u0107<\/strong> PU\u010cKO KAZALI\u0160TE BU\u0160EVEC<\/strong> Titu\u0161 Brezova\u010dki: Diogene\u0161 iliti Vra\u017eja \u0161kola kelnera Medobuza<\/strong><\/p>\n Nakon uspjeha s predstavom \u0164Matija\u0161 grabancija\u0161 dijak\u0165 Titu\u0161a Brezova\u010dkog u pro\u0161loj sezoni (2004. godine), Pu\u010dko se kazali\u0161te Bu\u0161evec odlu\u010dilo u 2005. godini uprizoriti i drugo popularno djelo istog autora, komediju \u0164Diogene\u0161\u0165. Ovo je djelo ve\u0107 bilo izvo\u0111eno u Bu\u0161evcu 1968. godine pod originalnim nazivom \u0164Diogene\u0161 iliti Sluga dveh zgubleneh bratov\u0165. Nakon dramatur\u0161ke obrade i znatnog kra\u0107enja teksta djelo se ovaj put izvodi pod nazivom \u0164Diogene\u0161 iliti Vra\u017eja \u0161kola kelnera Medobuza\u0165, jer je ovaj naziv prikladniji sada\u0161njem sadr\u017eaju. Obje predstave, u razmaku od 37 godina, re\u017eirao je isti redatelj, Ivan Ro\u017ei\u0107 (Nikolin). Onda\u0161nja je predstava bila pozvana 1968. godine na Festival dramskih amatera Hrvatske u Drni\u0161u i pobrala tri priznanja, dva za glumu (Branko Deteli\u0107 i Stjepan Ro\u017ei\u0107 – Petra) i za re\u017eiju. Kako u \u0164Matija\u0161u grabancija\u0161u dijaku\u0165 tako i u ovoj svojoj komediji Brezova\u010dki ismijava ljudsku glupost, naivnost i lakomost. Poroci budu ka\u017enjeni, a krijepost bude nagra\u0111ena. Premda je Brezova\u010dki pisao krajem osamnaestog i po\u010detkom devetnaestog stolje\u0107a, uvijek nas nanovo iznenade njegovi pitki i vje\u0161to napisani dijalozi iz kojih pr\u0161ti pomalo grubi pu\u010dki humor. Njegovi tekstovi pru\u017eaju u\u017eitak igre glumcima i radost gledanja publici.<\/p>\n I ovom svojom predstavom Pu\u010dko kazali\u0161te Bu\u0161evec (osnovano 1923. godine kao dramska sekcija “Selja\u010dke sloge” Bu\u0161evec) nastavlja svoju dugogodi\u0161nju tradiciju njegovanja hrvatskoga kajkavskog stvarala\u0161tva. Vjerujemo da \u0107e ova predstava tako\u0111er uspjeti u svojoj namjeri da sada\u0161njim nara\u0161tajima pribli\u017ei Titu\u0161a Brezova\u010dkog, jednog od najboljih hrvatskih komediografa.<\/p>\n Titu\u0161 Brezova\u010dki:\u00a0Diogene\u0161\u00a0iliti Vra\u017eja \u0161kola kelnera Medobuza<\/strong> Osobe ove igre: Diogene\u0161 – SA\u0160A ROBI\u0106<\/strong> Dramatur\u0161ka obrada i re\u017eija – IVAN RO\u017dI\u0106 (Nikolin)<\/strong> BREZOVA\u010cKI TITO (Titu\u0161) (Zagreb, 4. I. 1757. \u0096 Zagreb, 29. X. 1805.). Najbolji kajkavski komediograf, osobito poznat po komedijama Matija\u0161 grabancija\u0161 dijak i Diogene\u0161 ili sluga dveh zgubleneh bratov, te uz Marina Dr\u017ei\u0107a najbolji hrvatski komediograf uop\u0107e. Tito (Titu\u0161) Brezova\u010dki bio je \u010dlan pavlinskoga reda. Nakon \u0161to je car Josip II. taj red ukinuo, Brezova\u010dki je postao beneficijat kod Sv. Marka u Zagrebu, gdje je i umro.Osim na kajkavskome knji\u017eevnom jeziku Brezova\u010dki je pisao i na \u0161tokav\u0161tini (uglavnom desetera\u010dke prigodnice s o\u010ditim ugledanjem u Andriju Ka\u010di\u0107a Mio\u0161i\u0107a, npr. \u0164Uspominak ili Pisma baronu Juri Ro\u017ei\u0107u\u0165) te na latinskom jeziku….. Me\u0111u latinskim njegovim pjesmama ima i jedna ispjevana u \u010dast Turopoljca Stjepana Josipovi\u0107a… Titu\u0161 Brezova\u010dki<\/strong><\/p>\n MATIJA\u0160 GRABANCIJA\u0160 DIJAK<\/strong> Osobe: Matija\u0161 Grabancija\u0161 Dijak – ZLATKO VNU\u010cEC<\/strong> Redatelj – IVAN RO\u017dI\u0106 (Nikolin)<\/strong> BREZOVA\u010cKI TITO (Titu\u0161) (Zagreb, 4. I. 1757. – Zagreb, 29. X. 1805). Najbolji kajkavski komediograf, osobito poznat po komedijama Brezova\u010dki je u Bu\u0161evcu prvi put prikazan 1968. godine. Bilo je to djelo Diogene\u0161 ili sluga dveh zgubleneh bratov, koje je iste godine na Festivalu dramskih amatera Hrvatske u Drni\u0161u pobralo tri nagrade, dvije za glumu i za re\u017eiju. Ve\u0107 idu\u0107e 1969. godine predstava Svoga tela gospodar (Slavka Kolara) bila je kao najbolja amaterska predstava u Hrvatskoj izvedena na tada\u0161njem saveznom festivalu na Hvaru, \u0161to je ujedno bio i najve\u0107i uspjeh bu\u0161evskih kazali\u0161nih amatera. Godine 1985. izveden je Matija\u0161 grabancija\u0161 dijak. Izvedbu te predstave na 9. Susretu kazali\u0161nih amatera Zagreba pohvalno su zabilje\u017eili Ivan Ro\u017ei\u0107 (Nikolin)<\/strong><\/p>\n 85 godina Titu\u0161 Brezova\u010dki MATIJA\u0160 GRABANCIJA\u0160 DIJAK<\/strong><\/p>\n Obrada i re\u017eija: IVAN RO\u017dI\u0106 (Nikolin) Sezona 2003\/2004<\/p>\n MATIJA\u0160 GRABANCIJA\u0160 DIJAK na<\/strong> Na 44. festivalu hrvatskih kazali\u0161nih amatera, koji se od 21. – 29. svibnja 2004. odr\u017eao u Karlovcu i Visu, predstava MATIJA\u0160 GRABANCIJA\u0160 DIJAK u izvedbi Pu\u010dkog kazali\u0161ta Bu\u0161evec osvojila je nagrada za njegovanje ba\u0161tine. Rije\u010dki NOVI LIST, od dne 29. svibnja 2004. godine, napisao je da su se “Bu\u0161ev\u010dani na duhovit na\u010din poigrali s klasikom kajkavske komedije i vje\u0161to reducirav\u0161i tekst povjerili jedine tri uloge – klaunovima”. Za prvo nagra\u0111enu predstavu amatera iz Kastva i bu\u0161evsku predstavu navedeno je da su “obje predstave pokazale visoku razinu kazali\u0161nog izri\u010daja…”<\/p>\n VE\u010cERNJI LIST od dne 30. svibnja 2004. godine po naslovom “Vuk, \u0106elava, Dijak, \u010cetiri kola…” izvijestio je o predstavama, koje su se po kvaliteti izdvojile na vi\u0161kom dijelu festivala, i me\u0111u njih ubrojio “Pu\u010dko kazali\u0161te Bu\u0161evec sa zanimljivom, klaunskom obradom klasika kajkavske komediografije Matija\u0161a grabancija\u0161a dijaka”.<\/p>\n Splitska SLOBODNA DALMACIJA od dne 3. lipnja 2004. godine navodi da je “festival zaronio i u….kabaretsku klauneriju (bu\u0161eve\u010dki Titu\u0161 Brezova\u010dki)” kao i daje “iz ba\u0161tine izbavljen i klasik Grabancija\u0161 dijak, a Bu\u0161ev\u010dani su u igri klauna vidjeli \u0161ansu dodatne komunikativ-nosti ovog starog teksta.”<\/p>\n Prigodom razgovora o predstavi nakon izvedbe na festivalu, selektor Darko Trali\u0107 obrazlo\u017eio je, kako mu je bilo drago nagraditi ideju iz koje se rodila predstava. Ideja da igraju klaunovi je vrlo hrabra i riskantna…Kajkavski se humor spojio s klaunovskim idiomom. Na ovako bi se ne\u0161to i profesionalci te\u0161ko odlu\u010dili. Za Jak\u0161u Fiamenga to je pokazatelj kako amateri mogu igrati sve. Kazali\u0161na kriti\u010darka Katarina Kolega smatra da bi s ovom predstavom trebalo i\u0107i po \u0161kolama, jer dana\u0161nja djeca mrze Brezova\u010dkog, a ovo bi bio sjajan na\u010din pribli\u017eavanja.<\/p>\n Treba na kraju navesti da su za najboljeg glumca Festivala bila nominirana \u010detiri glumca, me\u0111u njima \u010dak dvojica iz Bu\u0161evca, Mile To\u0161i\u0107 i Zlatko Bobesi\u0107. To je svakako velik uspjeh bu\u0161evskih amatera.<\/p>\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" DOK NAS SMRT NE RASTAVI (22.06.2012. u 20.00 sati, Dom kulture Bu\u0161evec) NINA HORVAT\u00a0 Re\u017eija: Milenko To\u0161i\u0107 \u010cetiri osobe umrle nasilnom smr\u0107u nalaze se u \u010cistili\u0161tu na grupnoj terapiji. Psihijatar im poku\u0161ava pomo\u0107i da se pomire s na\u010dinom na koji su umrli ne bi li doista mogli po\u010divati u miru. Pacijenti su rijetko spremni na<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"class_list":["post-1063","page","type-page","status-publish","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/oss-busevec.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/oss-busevec.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/oss-busevec.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oss-busevec.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oss-busevec.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1063"}],"version-history":[{"count":36,"href":"https:\/\/oss-busevec.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1063\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15305,"href":"https:\/\/oss-busevec.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1063\/revisions\/15305"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/oss-busevec.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nRe\u017eija: Milenko To\u0161i\u0107<\/strong><\/p>\n![\"Dramska_Sekcija_Dok_Nas_Smrt_Ne_Rastavi\"](\"http:\/\/busevec.demode.ca\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Dramska_Sekcija_Dok_Nas_Smrt_Ne_Rastavi-272x300.jpg\")
<\/strong><\/p>\n
\nOn – TVRTKO KOVA\u010cEVI\u0106<\/strong>
\nMladenka – JOSIP\u00a0KOVA\u010cEVI\u0106<\/strong>
\nMlado\u017eenja –\u00a0BOJAN TO\u0160I\u0106<\/strong>
\n\u017dena –\u00a0IRENA RO\u017dI\u0106<\/strong>
\nMu\u017e –\u00a0SA\u0160A ROBI\u0106<\/strong>
\nGospo\u0111a –\u00a0MARICA GR\u0110AN<\/strong>
\nGospodin –\u00a0ZLATKO BOBESI\u0106<\/strong>
\nPsihijatar –\u00a0DRAGO JURI\u0106<\/strong><\/p>\n
\n Tehnika – \u00a0ZVONIMIR \u010cRNKO<\/strong>
\n Kostimi – MICHELA MUZGONJA<\/strong>
\n \u0160apta\u010d: BARICA KOVA\u010cEVI\u0106<\/strong><\/p>\n
\n
\n(06.12.2011. u 19.00 sati, Dom kulture Bu\u0161evec)<\/p>\n
\nRe\u017eija: Dario Kova\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n![\"Dramska_Sekcija_Segrt_Hlapic\"](\"http:\/\/busevec.demode.ca\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Dramska_Sekcija_Segrt_Hlapic-212x300.jpg\")
<\/strong><\/p>\n
\nGita – LUCIJA RO\u017dI\u0106<\/strong>
\nGrga – MARKO KATULI\u0106<\/strong>
\nLisac – KRISTINA JANJI\u0106<\/strong>
\nMarta – PETRA KOVA\u010cI\u0106<\/strong>
\n\u017delimir – KARLO BURAZOR\u00a0<\/strong>
\nSre\u0107ko – KARLO KATULI\u0106<\/strong>
\nMrkonja – DARIO KOVA\u010cI\u0106<\/strong>
\nCirkuski dje\u010dak – TIN ZVONAR<\/strong><\/p>\n
\n \u0160apta\u010d – BARBARA VU\u010cILOVSKI<\/strong>
\n Tehnika i rasvjeta – IVICA RO\u017dI\u0106, MARIO DETELI\u0106, ZVONIMIR \u010cRNKO<\/strong>
\n Organizacija – NENAD RO\u017dI\u0106, STJEPAN KOVA\u010cEVI\u0106<\/strong><\/p>\n
\n
\n(28.10.2011. u 20.00 sati, Dom kulture Bu\u0161evec)<\/p>\n
\nRe\u017eija: Romana Ro\u017ei\u0107<\/strong><\/p>\n![\"Dramska_Sekcija_Jalnusevcani\"](\"http:\/\/busevec.demode.ca\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Dramska_Sekcija_Jalnusevcani-212x300.jpg\")
Radnja komedije se zbiva u hrvatskom pokrajinskom gradi\u0107u, po\u010detkom 20.st. Gradona\u010delnik Furjani\u0107 nastoji pod svaku cijenu zadr\u017eati vlast u Jalnu\u0161evcu gradu. Pri tome se oslanja na visoku vezu koju je stekao u Zagrebu pobratimiv\u0161i se s uglednom li\u010dno\u0161\u0107u. I doista, taj ugledni gospodin kojeg svi zovu Presvetli sti\u017ee u ”pi\u0161ivi” Jalnu\u0161evec \u010destitati Furjani\u0107u ro\u0111endan.\u00a0No, dolazi do iznena\u0111enja i obrata. Uz pomo\u0107 po\u0161tene i napredne po\u0161tarice Vi\u0161nje, Presvetli pomrsi sve na\u010delnikove planove.\u00a0Na vlast dolaze oni koji su to i zaslu\u017eili: po\u0161teni i marljivi.\u00a0Komedija ismijava hrvatski jal, nepotizam, korupciju.\u00a0Napisana prije vi\u0161e od 100 godina, ova je Zagorkina lakrdija za\u010du\u0111uju\u0107e aktualna jo\u0161 i danas. Posebno u dane Izbora.\u00a0Zar se kod nas skoro ni\u0161ta nije promijenilo?<\/p>\n
\n<\/strong><\/p>\n
\n Regina, njegova k\u0107i iz prvog braka –\u00a0LIDIJA MAJCENI\u0106<\/strong>
\n Domicila Furjani\u0107, \u017eena na\u010delnikova -BARICA KOVA\u010cEVI\u0106<\/strong>
\n Kuzma Lokvaj, mjernik –\u00a0DRAGO JURI\u0106<\/strong>
\n An\u0111elija, mjernikova \u017eena –\u00a0NADA VNU\u010cEC<\/strong>
\n Mile Sirotanovi\u0107, u\u010ditelj –\u00a0MATIJA DETELI\u0106<\/strong>
\n Vi\u0161nja Oblakovi\u0107, po\u0161tarica –\u00a0MARINA VNU\u010cEC<\/strong>
\n Benedikt Packa, bilje\u017enik –\u00a0DAMIR BREBRI\u0106<\/strong>
\n Lacika Petak –\u00a0BRANKO BERKOVI\u0106<\/strong>
\n Josip Ogrizek –\u00a0NENAD LUKI\u0106<\/strong>
\n Bogdan Mete\u017e -SA\u0160A ROBI\u0106<\/strong>
\n Ton\u010dek, podvornik u \u010ditaonici –\u00a0FRANJO DETELI\u0106<\/strong>
\n Jelka, slu\u017eavka kod na\u010delnika –\u00a0VERA PRIBANI\u0106<\/strong>
\n Gospo\u0111a –\u00a0MARICA GR\u0110AN<\/strong><\/p>\n
\n Scenografija- ROMANA RO\u017dI\u0106, DRAGO TRUMBETA\u0160<\/strong>
\n Izrada scenografije – IVICA RO\u017dI\u0106, MARIO DETELI\u0106 , ZVONIMIR \u010cRNKO<\/strong>
\n Kostimografija – MICHELA MUZGONJA<\/strong>
\n Izrada kostima – LJILJANA DETELI\u0106<\/strong>
\n \u0160minka – ZDENKA MIHELJ<\/strong>
\n Tehnika – MARIO DETELI\u0106, ZVONIMIR \u010cRNKO, IVICA RO\u017dI\u0106<\/strong>
\n Organizacija – NENAD RO\u017dI\u0106, ZLATKO BOBESI\u0106<\/strong><\/p>\n
\n dipl. filmska i TV redateljica<\/strong><\/p>\n
\n
\n(5. tranja 2010. u 19.00 sati Dom kulture Bu\u0161evec)<\/p>\n![\"Dramska_Sekcija_Turopolski_Top\"](\"http:\/\/busevec.demode.ca\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Dramska_Sekcija_Turopolski_Top-211x300.jpg\")
<\/strong>
\nRe\u017eija: Ivan Ro\u017ei\u0107<\/strong><\/p>\n
\napsolutizma, koji je kasnije usuprot Gajevoj “aula est pro nobis” ilirski pokret s Jela\u010di\u0107em u\u017easno izigrao…. Vo\u0111a unionista Danijel Josipovi\u0107 je nesumnjivo velika figura i ve\u0107i zna\u010daj od posljednjeg pripitomljenog Gaja. Kao kasnije Ante Star\u010devi\u0107, gleda\u0161e u ilirizmu negaciju hrvatskog imena, hrvatske posebnosti i ustavnosti, nalaze\u0107i u uniji s Ma\u0111arima jedino jamstvo za na\u0161 i ugarski ustavni i slobodni \u017eivot…”<\/p>\n
\n JAZU\/Liber\/Mladost, Zagreb 1973.)<\/strong><\/p>\n![\"Dramska_Sekcija_Turopolski_Top_Petrica](\"http:\/\/busevec.demode.ca\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Dramska_Sekcija_Turopolski_Top_Petrica-Kerempuh_Damir_Brebric-300x225.jpg\")
<\/p>\n
\n Njegovom veli\u010danstvu caru i\u00a0kralju Ferdinandu,<\/strong>
\n kralju Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, od 20. velja\u010de 1846. godine)<\/strong><\/p>\n
\n<\/strong><\/p>\n
\n Bara, njegva \u017eena – LIDIJA MAJCENI\u0106<\/strong>
\n Plebanu\u0161 Ivani\u0107 – DRAGO KATULI\u0106<\/strong>
\n Mi\u0161kec I\u0161tvani\u010d, otec Ferkov – NENAD LUKI\u0106<\/strong>
\n Jaga Glivarec, suseda prek puta – MARICA GRDAN<\/strong>
\n Bla\u017e Glivarec, sused prek puta – STJEPAN \u0160IPU\u0160I\u0106<\/strong>
\nPetrica Kerempuh – DAMIR BREBRI\u0106<\/strong><\/p>\n
\n
\n (24.02.2008. Nedjelja u 18.00 sati Dom kulture Bu\u0161evec)<\/strong><\/p>\n![\"Dramska_Sekcija_Breza\"](\"http:\/\/busevec.demode.ca\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Dramska_Sekcija_Breza-218x300.jpg\")
ljudi bore s kr\u0161\u0107anskim ali i gotovo magijskim poimanjem \u017eivota kao i me\u0111uljudske odnose, koji su posljedica te\u0161kog materijalnog i neprosvije\u0107enog duhovnog stanja, Slavko Kolar je opisao dok je kao agronom radio u Hru\u0161evcu Gornjem. “Kroz suze i smijeh”, kriti\u010dki ali ne bahato i nadmeno, ve\u0107 s ljubavlju, Kolar je stvorio svoje “junake”. Posebnom je pa\u017enjom izdvojio \u017eenske likove. Tako je opisao i djevojku Janicu, nje\u017enu i profinjenu, “brezu me\u0111u bukvama”. Janica je jedan od najja\u010dih \u017eenskih likova u hrvatskoj knji\u017eevnosti. Ona je svjetlo u mraku, bi\u0107e koje nadvisuje to realno ali i duhovno blato. Sve su to razlozi za\u0161to je Pu\u010dko kazali\u0161te OSS-a odlu\u010dilo uprizoriti “Brezu”. Osim \u0161to glumci dobro razumiju mentalitet podneblja, bitno je \u0161to se ba\u0161 mi osje\u0107amo pozvani njegovati na\u0161 specifi\u010dni kajkavski jezik, kojim govore i Kolarevi likovi.
\nDramsku adaptaciju pripovjetke napisao je Borivoje Radakovi\u0107, a ta je verzija teksta prikazana prije nekoliko godina u Gavelli. Za izvedbu u Bu\u0161evcu, tekst je dodatno preveden na na\u0161e narije\u010dje – Zlatko Bobesi\u0107.<\/p>\n
\n Je\u017eovi\u010dka – LIDIJA MAJCENI\u0106<\/strong>
\n Martin \u017dganjer – FRANJO DETELI\u0106<\/strong>
\n \u0160tef \u017dganjer – MATIJA DETELI\u0106<\/strong>
\n Jani\u010dina mati – VERA PRIBANI\u0106<\/strong>
\n Jani\u010din otac – DAMIR BREBRI\u0106<\/strong>
\n Amerikanec – ZLATKO VNU\u010cEC<\/strong>
\n Amerikan\u010dev sin – IVAN ROBI\u0106<\/strong>
\n Nad\u0161umar – FRANJO KOS<\/strong><\/p>\n
\n Tehnika – IVICA RO\u017dI\u0106, MARIO DETELI\u0106<\/strong>
\n Inspicijent – NEDA VNU\u010cEC, KARMELA JANJI\u0106<\/strong>
\n Kostimi – LJILJANA DETELI\u0106<\/strong>
\n Scenografija i rekviziti – IVICA RO\u017dI\u0106, NENAD RO\u017dI\u0106, ROMANA RO\u017dI\u0106<\/strong>
\n Suradnja i organizacija – BRANKA ZAGORAC, NENAD RO\u017dI\u0106<\/strong><\/p>\n
\n dipl. filmska i TV redateljica<\/strong><\/p>\n
\n![\"Dramska_Sekcija_Prica_O_Jobu_Letak_Prva\"](\"http:\/\/busevec.demode.ca\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Dramska_Sekcija_Prica_O_Jobu_Letak_Prva-210x300.jpg\")
<\/p>\n![\"Dramska_Sekcija_Prica_O_Jobu_Letak_Druga\"](\"http:\/\/busevec.demode.ca\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Dramska_Sekcija_Prica_O_Jobu_Letak_Druga-210x300.jpg\")
<\/p>\n
\n dipl. filmska i TV redateljica<\/strong><\/p>\n
\n
\n Ogranka “Selja\u010dke sloge”<\/strong><\/p>\n![\"Dramska_Sekcija_Titus_Brezovacki_1\"](\"http:\/\/busevec.demode.ca\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Dramska_Sekcija_Titus_Brezovacki_1.jpg\")
<\/p>\n
\n Vesela spelancija vu tri dogoda<\/strong><\/p>\n![\"Dramska_Sekcija_Titus_Brezovacki_2\"](\"http:\/\/busevec.demode.ca\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Dramska_Sekcija_Titus_Brezovacki_2.jpg\")
<\/strong><\/p>\n
\nKelner Medobuz – NENAD LUKI\u0106<\/strong>
\nZmeknirep, Dijak i Mu\u017eika\u0161 – SA\u0160A LU\u010cI\u0106<\/strong>
\nHermenegild – FRANJO KOS<\/strong>
\nFernanda – MARIJA GR\u0110AN<\/strong>
\nDobroslav – FRANJO DETELI\u0106<\/strong><\/p>\n
\n Inspicijent – LIDIJA MAJCENI\u0106<\/strong>
\n Tehnika – IVICA RO\u017dI\u0106 i MARIO DETELI\u0106<\/strong><\/p>\n
\n(izvadci iz teksta dr. Ive Pranjkovi\u0107a u TUROPOLJSKIM VJEKOPISIMA, Narodno sveu\u010dili\u0161te Velika Gorica,1996, str. 28.)<\/p>\n
\n
\n Spelancija vu tri dogoda<\/strong><\/p>\n![\"Dramska_Sekcija_Spelancija_Vu_Tri_Dogoda_1\"](\"http:\/\/busevec.demode.ca\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Dramska_Sekcija_Spelancija_Vu_Tri_Dogoda_1.jpg\")
<\/strong><\/p>\n
\n SMOLKO – MILE TO\u0160I\u0106<\/strong>
\n VUKSAN – ZLATKO BOBESI\u0106<\/strong><\/p>\n
\n Inspicijent – Darko Zalo\u017enik<\/strong>
\n Tehnika – PATAR ME\u017dNAREK<\/strong>
\n Prilagodba kostima – BARBARA KATULI\u0106
\n<\/strong><\/p>\n
\nMatija\u0161 grabancija\u0161 dijak i Diogene\u0161 ili sluga dveh zgubleneh bratov, te uz Marina Dr\u017ei\u0107a najbolji hrvatski komediograf uop\u0107e. Tito (Titu\u0161) Brezova\u010dki bio je \u010dlan pavlinskoga reda. Nakon \u0161to je![\"Dramska_Sekcija_Spelancija_Vu_Tri_Dogoda_2\"](\"http:\/\/busevec.demode.ca\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Dramska_Sekcija_Spelancija_Vu_Tri_Dogoda_2.jpg\")
car Josip II. taj red ukinuo, Brezova\u010dki je postao beneficijat kod Sv. Marka u Zagrebu, gdje je i umro. Osim na kajkavskome knji\u017eevnom jeziku Brezova\u010dki je pisao i na \u0161tokav\u0161tini (uglavnom desetera\u010dke prigodnice s o\u010ditim ugledanjem u Andriju Ka\u010di\u0107a Mio\u0161i\u0107a, npr. Uspominak ili Pisma baronu Juri Ro\u017eicu) te na latinskom jeziku Me\u0111u latinskim njegovim pjesmama ima i jedna ispjevana u \u010dast Turopoljca Stjepana Josipovi\u0107a… (izvadci iz teksta dr. Ive Pranjkovi\u0107a u TUROPOLJSKIM VJEKOPISIMA, Narodno sveu\u010dili\u0161te Velika Gorica, 1996, str. 28.)
\nBREZOVA\u010cKI NA SCENI PU\u010cKOG KAZALI\u0160TA BU\u0160EVEC Pu\u010dko kazali\u0161te Bu\u0161evec (osnovano 1923. godine kao dramska sekcija “Selja\u010dke sloge” Bu\u0161evec) dugi niz godina njeguje hrvatsko kajkavsko stvarala\u0161tvo, i to kako djela nepoznatih kajkavskih pisaca poput Hipokondrijaku\u0161a Hiti v misli bolesnika i \u010cina baruna Tamburlana tako i djela novijih autora poput Kolara, Kerstnera, Mesari\u0107a ili Vida Baloga. Izvo\u0111ene su i uspje\u0161ne kajkavske obrade poznatih dramskih djela (popularan je bio sa\u017eeti ![\"Dramska_Sekcija_Spelancija_Vu_Tri_Dogoda_3\"](\"http:\/\/busevec.demode.ca\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Dramska_Sekcija_Spelancija_Vu_Tri_Dogoda_3.jpg\")
petnaestminutni Shakespearov Hamlet), a bu\u0161evski autori napisali su i nekoliko originalnih djela na lokalnom kajkavskom dijalektu. U nekoliko su navrata bili izvedeni i dijelovi iz Krle\u017einih Balada Petrice Kerempuha.<\/p>\n![\"Dramska_Sekcija_Spelancija_Vu_Tri_Dogoda_4\"](\"http:\/\/busevec.demode.ca\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Dramska_Sekcija_Spelancija_Vu_Tri_Dogoda_4.jpg\")
<\/p>\n
\nVJESNIK (21.3.1985.) i \u010dasopis OKO (23.5.-6.6.1985). Sada\u0161nja predstava Matija\u0161a grabancija\u0161a dijaka ustvari je sa\u017eetak toga vrlo obimnog djela. Njime Brezova\u010dki \u017eeli pou\u010diti gledatelja, izvrgavaju\u0107i ruglu poroke svojih suvremenika, njihovo licemjerstvo i la\u017eni moral, njihovu gramzljivost, sklonost kartanju i raznovrsnim drugim ispraznim zabavama. Glavnom pak liku, Matija\u0161u, autor pridaje neke![\"Dramska_Sekcija_Spelancija_Vu_Tri_Dogoda_5\"](\"http:\/\/busevec.demode.ca\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Dramska_Sekcija_Spelancija_Vu_Tri_Dogoda_5.jpg\")
nesvakida\u0161nje, upravo nadnaravne osobine. Iz velike galerije likova, koji se pojavljuju u djelu, izabrana su tri lika (Matija\u0161, Smolko i
\nVuksan) koja nose osnovnu radnju. Vjerujem da \u0107e i ovako sa\u017eeti tekst pokazati veliku komediografsku vrijednost Brezova\u010dkoga, koji je neopravdano zanemaren u hrvatskim profesionalnim kazali\u0161tima.<\/p>\n
\n![\"Dramska_Sekcija_Titus_Brezovacki_Matijas_Grabancijas_Dijak\"](\"http:\/\/busevec.demode.ca\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/Dramska_Sekcija_Titus_Brezovacki_Matijas_Grabancijas_Dijak.jpg\")
<\/strong>
\n PU\u010cKOG KAZALI\u0160TA BU\u0160EVEC<\/strong>
\n Ogranka “Selja\u010dke sloge” Bu\u0161evec<\/strong><\/p>\n
\nPredstava nagra\u0111ena na 44. Festivalu hrvatskih kazali\u0161nih amatera<\/p>\n
\n 44. Festivalu hrvatskih kazali\u0161nih amatera<\/strong><\/p>\n