Bu\u0161evec<\/a> ima oko 600 stanovnika. Zbog \u010destih po\u017eara (posebno je zapam\u0107en bio po\u017ear 1815. godine) nabavljene su u drugoj polovici 19. stolje\u0107a vatrogasne \u0161trcaljke a 1900. godine osnovano je Dobrovoljno vatrogasno dru\u0161tvo.<\/p>\n\u00a0\u00a0\u00a0Nakon sto su bra\u0107a Antun i Stjepan Radi\u0107 osnovali 1904. godine Hrvatsku pu\u010dku selja\u010dku stranku ideje o prosvje\u0107ivanju i napretku sela nai\u0161le su na zagovornike i me\u0111u bu\u0161evskim vatrogascima. Vatrogasci nabavljaju 1906. i 1907. godine poljodjeljske strojeve, zala\u017eu se za otvaranje Pu\u010dke \u0161kole u Bu\u0161evcu, do \u010dega dolazi 1908. godine, osniva se mjesna organizacija HPSS 1911. godine, tambura\u0161ki zbor i knji\u017enica 1912. godine i osobito vodi briga o ure\u0111enju sela.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0Uskoro se uz tambura\u0161ki javlja i pjeva\u010dki zbor, koji osim crkvenih pjesama uvje\u017ebava i svjetovne pjesme.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0U tim djelatnostima naro\u010dito su se istakli Ivan Robi\u0107-Serezan, Mato Robi\u0107-Matusa i Josip Robi\u0107-Kolar. Njima se pridru\u017euju Stjepan Katuli\u0107-Mato\u0161, Slava Robi\u0107-Vinkova, Stjepan Kova\u010devi\u0107 i Marica Robi\u0107-pjesnikinja.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0Godine 1918. zavr\u0161io je 1. svjetski rat i nastala je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Nakon povratka iz rata bu\u0161evski su mladi\u0107i obnovili rad vatrogasnog dru\u0161tva. Slijede\u0107i Radi\u0107eve ideje odlu\u010dili su osnovati dru\u0161tvo koje bi \u0161irilo prosvjetu i kulturu u selu i imalo odgojnu ulogu. Uz pomo\u0107 Rudolfa Hercega iz Hrvatske pu\u010dke selja\u010dke stranke osnovali su dne 18. travnja 1920. godine prosvjetno i dobrotvorno dru\u0161tvo “Selja\u010dka sloga”. Za prvoga je predsjednika izabran Josip Zubek (1892 – 1968), za potpredsjednike Ivan Robi\u0107-Ivanov (1886 – 1946) i Stjepan Katuli\u0107-Mato\u0161, za tajnika Stjepan Kova\u010devi\u0107 (1899 – 1945), kojega je uskoro zamijenio Mato Deteli\u0107-Banski (1898 – 1968). Ostali su \u010dlanovi odbora bili Jakob Deteli\u0107-Pavlov (1884 – 1961), Stjepan Robi\u0107-Kolar (1895 – 1973), Josip Kos (1899 – 1964) i Franjo Kova\u010devi\u0107 (1895 – 1961). Dru\u0161tvu je pripojena pu\u010dka knji\u017enica i tambura\u0161ki zbor.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0Kad je 1923. godine izgra\u0111en drveni su\u010dijski dom, pobolj\u0161ali su se uvjeti za rad “Selja\u010dke sloge”. Iste je godine, na \u0160tefanje, dne 27. prosinca 1923. godine izvedena prva dramska predstava, dva kra\u0107a igrokaza “Car i svinjar” i “Seljak i gospodin”. Izveli su ih Mato Deteli\u0107-Banski, Josip Kos i Nikola Kos. Bio je to za\u010detak dugogodi\u0161nje intenzivne dramske djelatnosti a na pozornici u Bu\u0161evcu idu\u0107ih \u0107e se osamdesetak godina izredati najzna\u010dajnija dramska djela hrvatske i svjetske knji\u017eevnosti.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0Kad je 1923. godine bila zabranjena Radi\u0107eva stranka i kad je Radi\u0107 bio prisiljen da prihvati Vidovdanski ustav, veliki dio \u010dlanstva Hrvatske selja\u010dke stranke napustio je stranku. To je dovelo i do prestanka rada “Selja\u010dke sloge” u Bu\u0161evcu, \u010dija je cjelokupna djelatnost pre\u0161la pod okrilje vatrogasnog dru\u0161tva. To je potrajalo desetak godina, sve dok 1934. godine bu\u0161evski vatrogasci nisu odbili polo\u017eiti prisegu na vjernost jugoslavenskom kralju, pa je dru\u0161tvo raspu\u0161teno i zabranjen mu rad.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0Godinu dana ranije mladi u\u010ditelj Matija Mihatovi\u0107 osnovao je u Bu\u0161evcu sportski klub “Seljak” (danas “Polet”) za \u010dijeg je predsjednika izabran Ivan Katuli\u0107-\u0160tefinov. U svojem Pravilniku sportski je klub predvidio i kulturno-prosvjetnu djelatnost, pa su zabranom rada DVD-a sve kulturne aktivnosti pre\u0161le u SK “Seljak”. Samo u 1937. godini izvedeno je pet predstava. Matija Mihatovi\u0107 uvje\u017ebavao je pjeva\u010dki zbor a bra\u0107a Josip i Juraj Kos dramske predstave.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0Sredi\u0161njica “Selja\u010dke sloge” obnovljena je u Zagrebu 1935. godine, ali \u0107e tek u prosincu 1939. godine biti u Bu\u0161evcu obnovljen rad njezinog ogranka. U naredne dvije godine bilo je niz nastupa (od toga 6 dramskih predstava), no ve\u0107 1941. godine po\u010dinje 2. svjetski rat, stvara se NDH, a rad “Selja\u010dke sloge” bude zabranjen. Tijekom cijelog rata nije zabilje\u017een u Bu\u0161evcu nikakav kulturno-prosvjetni rad. Jedino je DVD obavljao svoju vatrogasnu du\u017enost.<\/span><\/p>\n\u00a0\u00a0\u00a0Nakon 2. svjetskog rata kulturno-prosvjetni rad preuzela je tzv. Narodna fronta uz pomo\u0107 “diletantske sekcije” DVD-a. Tako\u0111er i Narodna omladina uvje\u017ebava predstave i gostuje po okolnim selima.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0Kad je 1950. godine izgra\u0111en Zadru\u017eni dom s velikom pozornicom, stvoreni su povoljniji uvjeti za uvje\u017ebavanje predstava. 30. obljetnica osnutka “Selja\u010dke sloge” u 1950. godini bio je povod da se obnovi rad “Selja\u010dke sloge” u Bu\u0161evcu. Uz stru\u010dnu pomo\u0107 Josipa Kosa mladi student Josip Ro\u017ei\u0107-Gelnarov uvje\u017ebava dvije kra\u0107e predstave, ali nakon toga okupiv\u0161i mladu ekipu po\u010dinje s uvje\u017ebavanjem predstava s velikim brojem izvo\u0111a\u010da. Uvje\u017ebavaju se Freudenreichovi “Grani\u010dari”, Lope de Vegin “Vitez \u010dudesa” i “Dosjetljiva djevojka”, Ogrizovi\u0107eva “Hasanaginica” pa \u010dak i Shakespeareov “Hamlet”. Predstave su u\u017eivale veliku popularnost i izazvale \u017eivo zanimanje za rad u dramskoj sekciji. Sustavni rad odra\u017eava se na kvaliteti predstava koje budu pozivane na republi\u010dke pa i na savezne festivale. Izvedba drame Slavka Kolara “Svoga tela gospodar” bila je 1969. godine ocijenjena najboljom hrvatskom amaterskom predstavom i sudjelovala je na jugoslavenskom festivalu u Hvaru, gdje je tako\u0111er pobrala nagrade.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0Po\u010dela se voditi ve\u0107a briga o repertoaru, pa je posebno njegovana kajkavska drama od Brezova\u010dkog do Kolara. Pojavili su se i doma\u0107i autori (koji su naj\u010de\u0161\u0107e bili i redatelji) kao Josip Kova\u010devi\u0107, Ivan Rozi\u0107-Nikolin, Ivan Ro\u017ei\u0107-Antuna, Josip Robi\u0107-Haba, Ljubica Pernar-Robi\u0107 \u010dije su predstave bile vrlo omiljene.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0Ranih sedamdesetih (1972. godine) pokrenut je sustavni rad recitatorske sekcije, koja je na susretima recitatora, posebice u Grbu\u0161nom Polju, redovito pobirala nagrade.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0Ve\u0107 prije pokrenut je rad arhiva “Selja\u010dke sloge”, izdavanje glasila “Godi\u0161njaka” i “Glasa Busevca”, a foto-kino sekcija je snimala dokumentaciju o radu dru\u0161tva.<\/span><\/p>\n\u00a0\u00a0\u00a0Od \u0161ezdesetih godina nadalje naglo su po\u010deli nestajati narodni obi\u010daji. Zbog toga je Josip Kova\u010devi\u0107 po\u010deo zapisivati negda\u0161nje svadbene obi\u010daje, a rezultat je bio izvedba cjelodnevnog spektakla Turopoljska svadba 1967. godine. Pripreme za svadbu, koja se izvodila i nekoliko kasnijih godina, a u preradbama i danas, zahtijevale su velik broj izvo\u0111a\u010da i dobru uvje\u017ebanost.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0Istodobno su bili uspostavljeni kontakti s hrvatskom manjinom u Austriji (1967.), Rumunjskoj i Ma\u0111arskoj (1973.). Ove su aktivnosti dovele do razvoja folklorne djelatnosti, koja je do tada bila zanemarena. Sretan izbor Mojmira Golemca za stru\u010dnog voditelja uz ne\u0161to kasnije uklju\u010divanje Steve Bori\u0107a (obojica iz “Lada”) jam\u010dilo je vrhunsku kvalitetu folklorne sekcije. Formirano je nekoliko plesnih i glazbenih sekcija (prema uzrastu), tako da je stalno bila zagarantirana kvalitetna prinova.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0Kontakti s hrvatskom dijasporom u Ma\u0111arskoj i Rumunjskoj intenzivno se njeguje ve\u0107 preko 30 godine uzajamnim posje\u0107ivanjem. Uspostavljeni su tako\u0111er kontakti i s Hrvatima u Kanadi i SAD te povremeni posjeti hrvatskoj dijaspori u europskim dr\u017eavama. U inozemstvu naj\u010de\u0161\u0107e se nastupa s folklornim programom, jedino na\u0161im manjinama u Ma\u0111arskoj i Rumunjskoj povremeno se prikaze koje dramsko djelo.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0Od devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a njeguje se i sakralno stvarala\u0161tvo. Za bo\u017ei\u0107ne i uskrsne blagdane uvje\u017ebavaju se prigodni dramski i koncertni programi.<\/span><\/p>\nIvan Ro\u017ei\u0107<\/strong> – Nikolin<\/span><\/p>\n<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Krajem 19. stolje\u0107a plemenita su\u010dija Bu\u0161evec ima oko 600 stanovnika. Zbog \u010destih po\u017eara (posebno je zapam\u0107en bio po\u017ear 1815. godine) nabavljene su u drugoj polovici 19. stolje\u0107a vatrogasne \u0161trcaljke a 1900. godine osnovano je Dobrovoljno vatrogasno dru\u0161tvo. \u00a0\u00a0\u00a0Nakon sto su bra\u0107a Antun i Stjepan Radi\u0107 osnovali 1904. godine Hrvatsku pu\u010dku selja\u010dku stranku ideje o prosvje\u0107ivanju<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"class_list":["post-528","page","type-page","status-publish","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/oss-busevec.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/528","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/oss-busevec.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/oss-busevec.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oss-busevec.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oss-busevec.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=528"}],"version-history":[{"count":22,"href":"https:\/\/oss-busevec.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/528\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22543,"href":"https:\/\/oss-busevec.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/528\/revisions\/22543"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/oss-busevec.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=528"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}