U Domu kulture u Buševcu 18. travnja, u tradicionalno punoj dvorani, promovirane su dvije knjige:BUŠEVEC, autora Ivana Rožića i RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI, autora Ivana Kosa i Ivana Rožića. Moderator je bio prof. Stipo Bilić, a o knjigama su govorili autor Ivan Rožić, recenzent prof. dr. sci. Branko Dubravica i u ime nakladnika Nenad Rožić. U popratnom programu nastupili su članovi Ogranka Seljačke sloge Buševec.

Knjiga BUŠEVEC ima 650 stranica i podijeljena je u dva dijela. Prvi dio, pod nazivom Povijest Buševca, obrađuje, kako i sam naslov govori, na 470 stranica povijest Buševca od Rimskog doba do ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.

U drugom dijelu, pod nazivom Naše selo Buševec, objavljen je istoimeni tekst Mate Detelića Banskog, zatim tekstovi Ivana Rožića o Pučkom kazalištu Buševec, Emilija Laszowskog o Buševcu, etnografski prilozi Josipa Kovačevića (pisca) i Ivana Rožića, tekst o buševskim toponimima, o katastarskim izmjerama (Josip Kovačević, licitarov), kronološki popis svećenika u župi Staro Čiče odnosno Vukovina od 1635. godine do danas, prilog pod nazivom Kutak poezije, mala antologija buševskih pjesnika, rječnik i slikovni prilog pod nazivom Sve boje Buševca.

Knjiga je cijela tiskana u boji u formatu A4 i obiluje velikim brojem fotografija, karata, fotokopija isprava i drugim likovnim prilozima.

Knjiga RODOSLOVLJA BUŠEVSKIH OBITELJI ima 200 stranica na velikom A3 formatu i sadrži 133 rodoslovne table. 102 table prikazuju obiteljska stabla najstarijih buševskih obitelji (Bobesić, Črnko, Detelić, Katulić, Kos, Kovačević, Laković, Robić i Rožić) od dolaska u Buševec do današnjih dana (kroz 500 godina). Dvanaestak tabli su rodoslovlja obitelji koje su krajem 19. stoljeća doselile u Buševec, a ostatak su dijelovi rodoslovlja obitelji iz okolnih mjesta, pretežno Mraclina, Laza, Kuča i Rakitovca, kamo su se buševske djevojke udavale.

U knjizi je napisana kratka povijest svake obitelji, ilustrirana je većim brojem slika i kopija raznih isprava te sadrži i neke statističke table.

Nakladnik obiju knjiga je Ogranak Seljačke sloge Buševec, a kvalitetan tisak napravila je Tiskara Velika Gorica, vlasnika Marijana Matejića iz Starog Čiča.